International Legal Obligations of the States and Problem of Their Implementation
Abstract: The article explores the various possible sources of international obligations of the States and the grounds for the binding effect of international rules upon the States. It is demonstrated that the States, although being sovereign actors at the international plane, are not only becoming subject to the international rules when they express their consent, but they are bound by the rules to which their acquiescence is assumed. The latter type of rules are mostly developed within international customary law. The international legal obligations can have varying scope of the addressees and some of them override any other commitment, such as ius cogens, or may affect the whole of international community, such as erga omnes obligations. The practical relevance of the international obligations for ensuring a functioning international regime can be assessed from the perspective of compliance of the States with their commitments. It goes without saying that the international society is not an ideal place when it comes to the adherence to the rules, but the States usually adhere to the majority of their obligations. Unlike a limited number of special cases, the international institutions, both judicial and political, are not always offering the direct enforcement venues for ensuing the full compliance with the international obligations and preventing any unlawful conduct. Nonetheless, international law is widely perceived as a viable tool for regulating international relations and transactions at the international plane.
Key words: Public International Law, Obligations, Treaties, Customary law, International ogranisations, Adjudication.
Rezime:Članak istražuje izvore međunarodnih obaveza država i osnove za obavezujuće dejstvo međunarodnih pravila na države. Pokazalo se da države, iako su suvereni akteri na međunarodnom planu, ne samo da postaju podložne međunarodnim pravilima kada izraze svoj pristanak, već su i obavezane pravilima na koja se pretpostavlja njihova saglasnost. Potonja vrsta pravila se uglavnom razvija u okviru međunarodnog običajnog prava. Međunarodne pravne obaveze mogu imati različit opseg adresata i neke od njih nadjačavaju bilo koju drugu obavezu, kao što je ius cogens, ili mogu uticati na čitavu međunarodnu zajednicu, kao što su obaveze erga omnes. Praktična relevantnost međunarodnih obaveza za osiguranje funkcionisanja međunarodnog režima može se ocijeniti iz perspektive pridržavanja obaveza država. Podrazumijeva se da međunarodna zajednica nije idealno mjesto kada je u pitanju poštovanje pravila, ali se države obično pridržavaju većine svojih obaveza. Za razliku od ograničenog broja posebnih slučajeva, međunarodne institucije, kako sudske tako i političke, ne nude uvijek direktna sredstva za izvršenje i osiguranje punog poštovanja međunarodnih obaveza i sprečavanje protivpravnog ponašanja. Bez obzira na sve, međunarodno pravo se generalno percipira kao valjano sredstvo za regulisanje međunarodnih odnosa i transakcija na međunarodnom planu.
Ključne riječi: međunarodno javno pravo, tumačenje međunarodnog prava, međunarodni ugovori, običajno pravo, međunarodne organizacije.